2022 GODINE SE NAVRŠAVA 100 GODINA

LOVAČKOG DRUŠTVA JELEN GRADAČAC

 ZAČECI ORGANIZIRANOG LOVSTVA NA ŠIREM PODRUČJU GRADAČCA

U ovoj hronici o razvoju organiziranog lovstva na širem području Gradačca, nije nam cilj pisanje o historiji lovstva na prostorima Bosne i Hercegovine. Imamo namjeru ostaviti zapis o lovu i lovstvu na širem području Gradačca, jer, u to vrijeme, raniji period, neki gradovi u ovom dijelu Posavine nisu imali formirana lovačka društva, što će se ubrzo dogoditi.

U predhistorijskom vremenu lov je predstavljao zanimanje i nužnost tadašnjeg čovjeka u borbi za preživljavanje i opstanak. Razvojem društva i društvenih odnosa i lov dobija drugi značaj i karakter. Pored privrednog, lov dobija, dosta kasnije, i sportski značaj. A i danas, pored ekonomskog interesa, više ima sportski i rekreacioni značaj, uz obaveze uzgoja, zaštite i, naravno, korišćenja lovne divljači.

Lovno zakonodavstvo poznaje dva sistema lovstva: dominalni i regalni. Dominalni sistem (jus dominale) karakteriše pravo vlasnika zemljišta na lov i lovnu divljač. Gazda lovišta je organizirao lov po svojoj želji. Regalni sistem (jus regis) obilježavao je doba feudalizma. U ovom lovnom sistemu, država, kralj ili drugi vladar, imali su pravo na lov.

Austro-Ugarska monarhija, 1893. godine, donosi Zakon o lovstvu po kome zavodi regalni sistem lova, pored drugih oblasti, i u Bosni i Hercegovini. Lovci su mogli loviti samo sa dozvolom državnih upravnih organa.

Poslije Prvog svjetskog rata, formirana je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. U toku trajanja tog rata, lovna divljač je skoro potpuno uništena! Šume su uveliko isječene. Ekologija je, za većinu stanovništva, bila nepoznata riječ. No, dobri domaćini, vlasnici svojih posjeda, znali su gospodariti svojim imanjima i šumama. Ali, nepravednim oduzimanjem vlastitog zemljišta, putem agrarne reforme, Kraljevina se "pobrinula" da od tih vrijednih domaćina napravi sirotinju, bez pravedne naknade za oduzeta imanja.

Nakon završetka Prvog svjetskog rata, kada je riječ o lovu i lovstvu, može se konstatirati: vladalo je bezakonje. Ratom osiromašeno stanovništvo je u izlovu divljači vidjelo mogućnost izdržavanja porodice. Divljač je lovljena svim nedozvoljenim načinima. Tek formiranjem lovačkih organizacija, ta novoformirana lovačka društva su bila u obavezi zaštite lovne divljači i uništavanja štetočina, naravno, pored ostalih obaveza i prava.

Da bi se uveo red u oblasti razvoja i unapređenja lovstva, država donosi Zakon o lovu, koji je stupio na snagu 1931. godine. Uveden je zakupni sistem. Vlasnici zemljišta, općina i država mogli su izdati lovište u zakup. "Pravo nadzora nad vršenjem lova, kao i rada oko unapređivanja lovstva, pripada banu, a vrhovni nadzor ministru šuma i rudnika".

U ovom kratkom pregledu lovnog zakonodavstva, lova i lovstva, društvenih i političkih zbivanja, željeli smo upoznati naše cijenjene čitaoce o vremenu kada je grupa uglednih i vrijednih lovaca iz Gradačca, formirala 1922. godine lokalno Lovačko društvo u Gradačcu.